Prerada drva i korištenje drva u razne svrhe u hrvatskoj ima više stoljetnu tradiciju, a život hrvatskog stanovništa oduvijek je bio usko povezan sa šumom i drvom. Svakodnevan rad sa drvom svih naših poslovnih segmenata činjenica je na kojoj temeljimo svoje poslovanje.
Drvo je prirodan i visokotehnološki materijal, jedan je od najtrajnijih i najotpornijih građevnih materijala. Gotovo da ne postoji način gradnje koji je pouzdaniji, brži i energetski učinkovitiji od drvogradnje.
Osim tih činjenica svi smo ako ne vlastitim iskustvom boravka u prirodi – šumi, onda čitanjem i slušanjem oko sebe primijetili priče i pojmove kao što su – iscjeljujuća moć drveća – drvo kao iscjelitelj i prijatelj – energija šume – živjeti s prirodom.
Možemo sa zadovoljstvom istaknuti da smo uspjeli zaokružiti našu ideju suživota sa prirodom jer smo uložili sve svoje kapacitete u znanje gospodarenja šumama, prerade drvne sirovine, projektiranja i izrade drvenih konstrukcija namijenjenih izgradnji obiteljskih kuća, višestambenih objekata, dječjih vrtića, sportskih dvorana i bazena, industrijskih hala, mostova….
Smatramo kako će drvo u budućnosti imati ogroman značaj kao prirodan, obnovljiv resurs. Ukoliko niste znali evo nekoliko važnih činjenica:
Jedan od glavnih uzročnika stvaranja efekta staklenika je ugljični dioksid CO2 koji se u puno većim količinama počeo ispuštati u atmosferu uslijed tehnološkog razvoja čovječanstva.
BITNO: šuma vezuje CO2, gospodarenje šumama osigurava raspoloživost drveta kao sirovine, a drveni proizvodi produžuju vezivanje CO2 i stvaraju mjesto za novi rast u šumi. Istodobno oni zamjenjuju druge materijale koji emitiraju CO2.
U šumama postoji ogroman spremnik zadržavanja emisije plina CO2. Znanstveno je utvrđeno da kultivirane šume imaju veći potencijal smanjenja emisije plina CO2. Već više od 250 godina europskim šumama se održivo gospodari.
BITNO: Što to znači? Sječa šume i prirast moraju biti u ravnoteži. Ne smije se sječi više stabala nego što ima prirasta. Za razliku od šume bez gospodaranja, u kojoj su vezani CO2 i emisije CO2 dugoročno otprilike u ravnoteži, u gospodarenim šumama stabla se uklanjaju prije no što istrunu, jer onda ponovo emitiraju CO2.
Drvo može zamijeniti druge građevne materijale kao što su cigla i beton u čijim se procesima proizvodnje emitira jako puno CO2 plina. Stoga bi bilo važno razmisliti o korištenju drva kao građevinskog materijala. Na taj način drvene kuće postaju veliki produženi spremnik CO2 plina jer se primjenom drvnih građevinskih materijala smanjuje proizvodnja i emisija plina CO2 u atmosferu.
BITNO: u 1m3 vanjskog zida emisije CO2 su za:
puno drvo = – 88 kilogram CO2 (manje)
drveni okvir = – 45 kilogram CO2 (manje)
cigla = + 57 kilogram CO2 (više)
beton = + 82 kilogram CO2 (više)
U šumama postoji ogroman spremnik zadržavanja emisije plina CO2. Znanstveno je utvrđeno da kultivirane šume imaju veći potencijal smanjenja emisije plina CO2. Već više od 250 godina europskim šumama se održivo gospodari.
BITNO: Što to znači? Sječa šume i prirast moraju biti u ravnoteži. Ne smije se sječi više stabala nego što ima prirasta. Za razliku od šume bez gospodaranja, u kojoj su vezani CO2 i emisije CO2 dugoročno otprilike u ravnoteži, u gospodarenim šumama stabla se uklanjaju prije no što istrunu, jer onda ponovo emitiraju CO2.
Drvo je u usporedbi sa drugim građevnim materijalima apsolutni pobjednik kao održivi materijal. Vrlo lako se može reciklirati i ponovo upotrijebiti. Drvo kao građevni materijal ne spada u grupu materijala koji se moraju na skup i kompliciran način odstraniti, već se na kraju svoje jedne faze primjene mogu iskoristiti kao energent i zamijeniti fosilna goriva kao što su ugljen, loživo ulje i plin.
BITNO: pri izgaranju drveta oslobađa se samo toliko ugljika koliko je prije bilo vezano.